Pravoslavni propovednik III - Mitropolit srpski Mihailo (1867)
![Pravoslavni propovednik III - Mitropolit srpski Mihailo (1867) Pravoslavni propovednik III - Mitropolit srpski Mihailo (1867)](https://cdn.antikvarne-knjige.com/knjige/storage/app/uploads/public/ak-/ima/ges/thumb_497234_0_640_0_0_auto.jpg)
Oblast: Religija i mitologija
Artikal: 30464 : Tezina: 0.35 kg
Zalihe:
0 u zalihama
Izdavač: Državna štamparija
Autor: Mitropolit srpski Mihailo
Opis: 1. izdanje, knjiga III, Beograd 1867, meki nakn. povez, stanje: vrlo dobro 4+*, str. 6+308, ćirilica, vidi slike
🚛 Dostava: Opcije i troškovi dostave
0 RSD
Православный проповěдникъ митрополита србскогъ Михаила. Кнь. 3. * osim naslovne, prva dva i poslednja dva lista, gde postoji oštećenje sa desne strane listova kao što se vidi na slikama.Većina tabaka knjige su ostali nerasečeni, nečitani.
Mitropolit Mihailo, svetovno ime Miloje Jovanović; Sokobanja, 19. avgust 1826 — Beograd, 5/17. februar 1898, je bio mitropolit srpski 1859—1881 i 1889—1898. Crkvom je upravljao u Srbiji za vreme vladavine četiri Obrenovića: Miloša, Mihaila, Milana i Aleksandra.
Pored svojih mnogih crkvenih poslova, mitropolit Mihailo je stigao da se
bavi i naučnim radom koji je bio raznovrstan i obiman. Njegovom
zaslugom i trudom pojavilo se treće izdanje Srbljaka
u Beogradu 1861. godine, koje je u odnosu na druga dva ranija izdanja
imalo deset novih službi. Takođe je izdao službu sv. apostolima Kirilu i Metodiju, a napisao je službe sv. Stefanu Piperskom i Petru Cetinjskom
i pojedine činove koji su našli mesta u štampanom Dopolniteljnom
trebniku. Imajući u vidu celokupni književni rad mitropolita Mihaila, Stevan Dimitrijević ga je smatrao ocem „nove bogoslovske nauke i literature srpske“.
Umro je 5. februara 1898. i sahranjen u beogradskoj Sabornoj crkvi.
Mitropolit Mihailo je bio veliki patriota, ličnost vredna divljenja i
osoba velikog uticaja na društvene tokove. Stoga ne čudi činjenica da je
po naredbi Austrougarske bio špijuniran punih dvadeset godina.
Austrougarski političar i konzul u Beogradu, Benjamin Kalaj, govorio je o
ovome u svom dnevniku. U svojim beleškama on je istakao da je
mitropolit kao ličnost koja je predstavljala sponu između Srbije i
Rusije zasmetao Austrougarskoj. Zbog toga je bio špijuniran od osobe
koja se naselila prekoputa njegove kuće i koja je beležila sve njegove
aktivnosti od svitanja do odlaska na spavanje.