Josip Matasović: Fojnička regesta; Josip Badalić: Spomenici ruske školske drame Jelisavetinskoga vremena (1930)

Rad Josipa Matasovića na objavljivanju i analizi osmansko–turske građe fojničkog samostana. Hrvatski povjesničar i arhivist Josip Matasović  (1892.–1962.) u svojim istraživanjima koncentrirao se velikom većinom na rad na izvorima s područja Hrvatske. Jedan od većih izuzetaka predstavlja njegov zamašni rad na objavljivanju i analiziranju dokumenata iz osmanskog razdoblja, sačuvanih u arhivu samostana sv. Duha u Fojnici u Bosni i Hercegovini. Dokumenti ( Fojnička regesta ) i popratna studija ( Regesta Fojnicensia. Acta Turcica, Bosnensia et Latina ) objavljeni su 1927. (1930.) u Spomeniku Srpske Kraljevske Akademije  (67, drugi razred 53, str. 61–432). U ovom radu Matasović  je objavio što u cijelosti, što u sažetku oko 3000 osmansko–turskih (dijelom prevedene na latinski, dijelom na hrvatski), latinskih i bosaničkih dokumenata nastalih u razdoblju izmeđ u 1463. i 1878. Međ u osmanskim dokumentima, koji sač injavaju najveći dio zbirke koju je Matasović  objavio, ističe se  glasovita povelja o slobodi djelovanja franjevaca u Bosni koju je izdao 1463. osmanski sultan Mehmed II. Osvajač   — za koju je Matasović  kontroverzno ustvrdio da nije originalna — kao i bujuruldija (naredba) Skender–paše iz 1486. Matasović  je, premda nije poznavao osmanski jezik niti imao osmanistič ku naobrazbu, postao priređivač jedne od najvažnijih zbirki za proučavanje povijesti Bosne i Hercegovine pod osman-skom vlašću, osobito njezine katoličke komponente