Mihailo Sretenović
Mihailo Sretenovć rođen je 16. februara 1866. godine u Ubu. Njegova majka se preudala u mačvansko selo Lipolist, u familiju Tušanovića i sa sobom povela malog Mihaila. Završio je osnovnu školu u Lipolistu, a zatim je nastavio školovanje u Šapcu i Beogradu. Po zanimanju je bio učitelj, službujući po Srbiji. Jedno vreme je bio i načelnik Mačvanskog sreza.Mihailo Sretenović je bio plodan i pomalo zapostavljen pisac. U Mačvi, gde je odrastao, najpopularnije mu je delo "Radetića Mara", ljubavna priča iz sela Radenkovića, koja se odigrala u drugoj polovini devetnaestog veka. Ova knjiga nije imala mnogo izdanja, ali je zbog svoje sadržine, gde se priča o lepoj Mari, ostala u dubokom sećanju čitalaca. U Beogadu najčitanija knjiga Mihaila Sretenovića bila je pripovetka "Jelisavka", koja je doživela trinaest izdanja. Ljubiteljima knjige u prvoj polovini dvadesetog veka dobro su poznata dela Mihaila Sretenovića "Devojački grob", "Biserka", "Smilja", "Milićev grob", "Jetrve", "Sinovac", "Roditeljski greh", "Svet", "Prvi srpski ustanak", "Đakon Avakum", "Krvave priče", "Moravka", "Čarlama" i druge, od kojih su mnoge izvođene kao pozorišni komadi širom Srbije.
Umro je u Beogradu 5. maja 1934. godine.