Opća crkvena istorija I-II - Jevsevije Popović (Srem. Karlovci 1912)
![Opća crkvena istorija I-II - Jevsevije Popović (Srem. Karlovci 1912) Opća crkvena istorija I-II - Jevsevije Popović (Srem. Karlovci 1912)](https://cdn.antikvarne-knjige.com/knjige/storage/app/uploads/public/67a/66b/a5d/thumb_509345_0_640_0_0_auto.jpg)
* manje reparacije na 6 listova, manja podvlačenja olovkom na pojedinim stranama.
O autoru
Opća crkvena istorija sa crkvenostatičkim dodatkom. Napisao Jevsevije Popović. Protojerej Jevsevije Popović (1838-1922) je bio profesor istorije Crkve na Bogoslovskom fakultetu u Černovicama (od 1875. do penzionisanja 1908). Većinu svojih radova objavio je na rumunskom i nemačkom jeziku. Među najznačajnija dela Jevsevija Popovića spada Opšta Crkvena istorija. Njegovi studenti na pomenutom Bogoslovskom fakultetu bili su i poznati srpski bogoslovi i naučnici - prota Lazar Mirković, Atanasije Popović, Radivoj Josić, i drugi.
Iz predgovora
Ovu Opću Crkvenu Istoriju sa crkvenostatističkim dodatkom, čiju prvu knjigu ovim predajem srpskoj javnosti, namenjujem u prvom redu svojim slušaocima, bogoslovima, da im pri predavanjima, koja slušaju iz opće crkvene istorije, kao i uopće pri izučavanju opće crkvene istorije posluži kao rukovodstvo. Zatim sveštenicima našim, da im u njihovu pastirskom radu pomaže kao priručna knjiga, kao mala enciklopedija za crkvu u prošlosti i sadašnjosti, za što će zgodna biti osobito stoga, što će na kraju imati detaljno izrađen registar, koji registar sastavlja moj kolega profesor Jovan Živković. Naposletku svima vernim sinovima pravoslavne srpske crkve, da im bude verno ogledalo života crkve.
Budući da opće crkvene istorije u obimu za naše bogoslove, sveštenike i više potrebe crkvenoga društva do danas u nas nema, budući dakle da su naši bogoslovi upućeni jedino na predavanja svoga docenta, sveštenici pak na to, da zaborave ono što su u Bogosloviji učili — ako nemaju vremena ili naklonosti da se odaju specijalno izučavanju crkvene istorije — a verni sinovi crkve na to, da podležu štetnom utecaju anticrkvenog, često čak i antihrišćanskog duha, to mislim, da će ovo delo dobro doći i bogoslovima i sveštenicima i svima prema crkvi raspoloženim članovima srpskog društva. Ovim poslednjima tim pre, što im se ovde izlaže crkva mučenika, divna književnost svetih otaca, providencijalna institucija crkvenih sabora, borba sveopće crkve sa ljudima opozicije, veličanstveni kulturni rad crkve itd., a što sve pomaže, da im spadnu sa strane im naturene mračne naočari, kroz koje gledaju na crkvu, da im ispadne iz ruku opet sa strane pruženo konveksno ili konkavno ogledalo.