Zločin v Sarajevu : tragična smrt prestolonaslednika Franca Ferdinanda in njegove soproge vojvodinje Hohenberg - I.K. (Ivanka Anžič Klemenčič) 1914

Zločin v Sarajevu : tragična smrt prestolonaslednika Franca Ferdinanda in njegove soproge vojvodinje Hohenberg - I.K. (Ivanka Anžič Klemenčič) 1914
Artikal: 35651 : Tezina: 0.2 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Opis: 1. izdanje, Ljubljana 1914, meki orig. povez, stanje vrlo dobro*, str. 63+1+4, ilustrovana fotografijama, jezik: slovenački, vrlo retka

9 199 RSD

Dodaj na listu

* oštećenja omota kao na slici, na 3 lista i zadnjem omotu stare fleke

Prva ili jedna od prvih knjiga u svetu o Sarajevskom atentatu

Knjiga Ivanke Anžič Klemenčič (1876-1960), prve slovenačke profesionalne novinarke, i jedna od prvih knjiga u svetu o atentatu na nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu, objavljena vrlo brzo nakon njihove smrti, iste 1914. godine u izdanju Katoliške bukvarne. Autorka se potpisala inicijalima I.K. na poleđini knjige. Ova retka knjiga donosi dosta fotografija, kako Sarajevskog atentata i sledujućih događaja, tako i iz života pokojnog Franca Ferdinanda.

Bogato ilustrovana reportaža o atentatu na nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju u Sarajevu, 28. juna 1914. godine, objavljena u Ljubljani na slovenačkom jeziku, vrlo brzo nakon samog događaja, verovatno prve nedelje jula, jer poslednji izveštaj u knjizi datiran je na 4. jul. Atentat će, kao što je poznato, mesec dana kasnije dovesti do izbijanja Prvog svetskog rata. Na ilustracijama su prikazani članovi kraljevske porodice, poslednje slike nadvojvode i njegove supruge, predmeti i ljudi umešani u atentat, te transport kovčega iz Sarajeva kroz Trst.

U ovoj svojoj knjizi o atentatu u Sarajevu, Ivanka Anžič Klemenčič podržava Austriju kao svoju matičnu državu, a za zločin okrivljuje Srbiju. Prvi svetski rat imao je velikog uticaj na život Ivanke Anžič Klemenčič, pristalicu Habzburške monarhije. Njen muž, vojnik, poginuo je 1916. godine kao vojnik u Judenburgu. Nakon završetka rata nastavila je da uređuje i piše za novine.


Vidovdanski atentat u Sarajevu 1914. godine austro-ugarske vlasti su iskoristile kao povod za rat protiv Kraljevine Srbije. Državljani Austrougarske su, uz pomoć medijske propagande, te policijske represije i cenzure, za manje od mesec dana u leto 1914. godine prošli dug put, nabijen emocijama, koji je kulminirao prihvatanjem i čak uverenjem da se odnosi sa Srbijom moraju „razjasniti“. U tom procesu Sarajevski atentat i njegove žrtve odigrali su ulogu katalizatora.