Knjiga iz logora Osnabrik Oflag VI C 1941-42: Pastelmalerei - Robert Hahn

Knjiga iz logora Osnabrik Oflag VI C 1941-42: Pastelmalerei - Robert Hahn
Artikal: 35485 : Tezina: 0.13 kg
Zalihe: 1 u zalihama
Autor: Robert Hahn
Opis: Potpisi logoraša i logorski pečat, Ravensburg b.g., meki povez, stanje vrlo dobro 4+, str. 72, ilustracije, jezik: nemački, vidi opis i slike

3 540 RSD

Dodaj na listu

O knjizi

Knjiga je pripadala srpskom akademskom vajaru Božidaru Boži Obradoviću, zarobljeniku u logoru Oflag VI C. Na predlistu knjige nalazi se Obradovićev zapis "3-III-1942 Oflag VIc Osnabrik. Poklon od Gospodina dir. fabr. mun. Branislava Simonovića druga iz crnih dana", kao i pečat "5 Oflag VI C Geprüft. Na naslovnoj strani stoji potpis "Ing. Ervin Šalamon", zatim precrtana reč, pa u nastavku "Božidara Obradovića vajara, nečitak tekst, nakon koga stoji 4522-27-VI". Sa leve strane "941-42 god. Osnabrik". 

Boža Obradović najpoznatiji je po svom delu, "Spomeniku streljanim taocima" iz 1951. godine. Izlagao je pre i posle Drugog svetskog rata. Godine 1941. zarobljen je i deportovan u logor Osnabrik, Oflag VIc. Preživeo je logoraške dane i nakon povratka u Jugoslaviju živeo je i radio u Beogradu. Ervin Šalamon, inženjer rođen 1911. godine, kao jugoslov. kralj. oficir bio je u zarobljeništvu u Osnabriku, gde se 1942. godine priključio antifašističkom pokretu. Po oslobađanju iz logora vratio se u Jugoslaviju gde se u martu 1945. priključio partizanima.

O logoru Oflag VI C

Oflag VI C bio je jedan od mnogobrojnih oficirskih zarobljeničkih logora u Nemačkoj za vreme Drugog svetskog rata. Nalazio se u zapadnom predgrađu nemačkog grada Osnabrik (nem. Osnabrück), Evershajdu (nem. Eversheide) i u njemu je od 1941. do 1945. godine bilo zarobljeno oko 6.500 jugoslovenskih oficira, većinom Srba (među kojima i 450 Jevreja). Prvi oficiri u ovaj logor su došli u drugoj polovini aprila 1941. godine, a već od maja 1942. godine ovo je postao drugi oficirski logor po veličini, odmah posle logora u Nirnbergu. Zarobljenicima, smeštenim u pedeset baraka, životi nisu bili neposredno ugroženi, niti su prisiljavani na rad, jer se radilo o jedinom logoru u zapadnoj Nemačkoj koji je bio pod zaštitom Ženevske konvencije. Među oficirima Jugoslovenske kraljevske vojske bilo je i profesora univerziteta, bivših ministara i poslanika, sudija, generala, umetnika, kao i drugih poznatih intelektualaca kao što su Oto Bihalji Merin, Milan Bogdanović, Stanislav Vinaver, Dušan Karapandžić, Dušan Timotijević i drugi.