Opis monastira u Srbiji - Josif Veselić 1867 (sa posvetom)

Primerak sa posvetom supruge Josifa Veselića, "Ljube J. Veselićke", Dragutinu T. Markoviću 1874. godine.

Kragujevački profesor Josif Veselić u svom delu iz 1867. godine "Opis monastira u Srbiji", pruža nam važna svedočanstva o mnogim manastirima u Srbiji u to vreme. Smatra se pouzdanim izvorom, na koji su se mnogi kasniji istraživači oslanjali.

Josif Veselić

5. avgusta 1823.  godine u Đakovu, u Slavoniji, rođen je srpski botaničar, pisac i profesor Josif Veselić. Bavio se književnošću, politikom i botanikom. Završio je katoličku bogosloviju i potom 1854. godine dolazi u Srbiju, gde dobija srpsko državljanstvo i prelazi u pravoslavlje. Radio je kao sudski činovnik, telegrafist i najzad profesor gimnazije u Kragujevcu. Pomogao je obnovu Čitališta kragujevačkog, kome je poklanjao knjige iz svoje biblioteke i nabavljao za Čitalište časopise iz inostranstva. Takođe je bio jedan od darodavaca Narodne biblioteke u Beogradu. Najznačajnija su mu dela dve knjige o botanici i opis manastira. Bio je dopisni član Društva srpske slovesnosti od 1864. godine. Nadimak mu je bio "Krunoslav". Preminuo je 20. avgusta 1873. godine u Kragujevcu.

Dela

"Pokušenje u travoslovlje Krunoslava Josifa Veselića (botanika)",

"Reč u svoje vreme",

"Opis monastira u Srbiji",

"Sriemska vila",

"Domaće biljoslovje Kr. Jos. Veselića ",

"Ponjatija o telegrafu",

"Skup slavenskih vila na Metinom brdu uoči proglašenog punoljetstva i primanja vlade Kneza Milana M. Obrenovića IV, 9. avgusta 1872. u Beogradu",

"Slovo koim je...Miloš Obrenović I pozdravljen bio u ime naroda",

"Voćarstvo t.j. njegovanje i oblagorodjivanje voćkih u kratkoj osnovi naprědujućeg gospodarstva",

"Domaći lekar"