Starine, zapisi, natpisi, listine - prikupio Vladimir R. Petković (1923)
Oblast: Bibliofilski primerci
Artikal: 32421 : Tezina: 0.38 kg
Zalihe:
0 u zalihama
Izdavač: Narodni muzej, Beograd
Autor: Vlad. R. Petković
Opis: 1. izdanje, Beograd 1923, br. #36 od 300 numerisanih primeraka, tvrdi nakn. polukožni + meki orig. povez, stanje: vrlo dobro 4+, str. 80, ćirilica, vrlo retka, vidi slike i opis
🚛 Dostava: Opcije i troškovi dostave
0 RSD
Knjiga "Starine" Vladimira R. Petkovića štampana je 1923. godine u Beču, u tiražu od 300 numerisanih primeraka, na originalnoj japanskoj hartiji. Broj ovog primerka je 36. Petkovićeva knjiga može se smatrati dopunom šestotomnom delu "Stari srpski zapisi i natpisi" koje je izlazilo u periodu od 1902. do 1926. godine. Edicija "Pisani spomenici 1, Narodni muzej u Beogradu.
Na strani 15, pod godinom 1430/1431, nalazi se zapis o smrti Repoša, brata Đurđa Kastriotića Skenderbega, koji je preminuo i zajedno sa ocem Jovanom sahranjen u manastiru Hilandaru.
Vladimir Petković (Donja Livadica, kod Velike Plane, 30. septembar 1874 — Beograd, 13. novembar 1956) bio je srpski istoričar umetnosti i arheolog.
Glavna oblast naučnog istraživanja Vladimira Petkovića bila je srpska
srednjovekovna umetnost, posebno fresko-slikarstvo.
U srpskoj
istoriografiji postavio je temelje naučnog izučavanja spomeničke
baštine.
Znanja je sticao tokom velikog terenskog rada nakon koga je
publikovao brojne članke i monografske studije o srpskim srednjovekovnim
manastirima, crkvama i živopisu. Objavio je znamenite zbirke građe o
srednjovekovnim freskama u Srbiji i Makedoniji, a posebno je značajan njegov pregled crkvenih spomenika.
Pisao je o stilskim karakteristikama živopisa, posebno o
ikonografiji kada je uočio postojanje posebnih škola u srpskom
srednjovekovnom slikarstvu. Takođe je prvi obratio pažnju na značaj
spomenika kasnog srednjeg veka - XVI i XVII stoleća, deo kojih
istraživanja je i publikovao. Kao arheolog radio je u Stobima i Caričinom gradu.