Rimska povestnica od Eutropija. Preveo Matej Kostic (1853)

Rimska povestnica od Eutropija. Preveo Matej Kostic (1853)
Artikal: 31924 : Tezina: 0.21 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Autor: Eutropije
Opis: 1. srpsko izdanje, Novi Sad 1853, tvrdi nakn. polukozni povez, stanje vrlo dobro 4+*, str. 159, cirilica, vrlo retka, vidi slike

14 159 RSD

Dodaj na listu

Eutropija skracena rimska povjestnica, s latinskog na srbski prevedena Matejem Kosticem, parohom novosadskim. Novi Sad 1853. * Repariran donji desni cosak na naslovnoj i prvih 5 listova. Na 10-tak listova stranice za 1,5cm krace (vidi poslednju sliku).

Eutropije (rodj. oko 320. - umro posle 390. god.) bio je rimski sofista, kancelar cara Valensa i istoricar koji je 369. godine objavio Pregled istorije od osnivanja Rima (lat. Breviarium ab Urbe condita). Eutropijevo istoriografsko delo treba posmatrati u svetlu Valensove vlade. Car je 369., u godini objavljivanja Eutropijevog brevijara, proslavio u Carigradu trijumf nad Gotima i u slavljenickoj atmosferi poceo pripreme za rat protiv Persije. Javno mnjenje je trebalo ohrabriti i bespogovorno pridobiti za planirani pohod. Valens se mogao obratiti svom kancelaru i zatraziti kratko i svima razumljivo delo koje bi potenciralo nekadasnje rimske vojne uspehe.

Eutropije je stoga na latinskom sastavio Pregled istorije od osnivanja Rima u kome je obradio period od osnivanja Grada 753. godine p. n. e. do smrti cara Jovijana 364. godine. Istoricar istice rimske pobede i osvajanja i drzavnike i careve vrednuje prema tome koliko su prosirili teritoriju rimske drzave (najvise hvali Avgusta i Trajana).

Eutropije je vec za zivota postao cenjeni i omiljeni istoricar. Paion, jedan od Libanijevih ucenika, je oko 380. preveo Eutropijevo delo na grcki, tako da je ono bilo poznato i u srednjovekovnoj Vizantiji. Eutropija je docnije koristio citav niz drugih istoricara poput Jeronima, Jordanesa, Precasnog Bida i Pavla Djakona.