Dubrovnik : Cvijet narodnoga knjižtva za god. MDCCCLI Matija Ban, Medo Pucić (1852)

U Dubrovniku 1849. M. Ban i M. Pucić pokreću Dubrovnik, "Cvijet narodnoga knjištva" (Cviet narodnog književstva). Prva sveska izlazi u Dubrovniku, druga i treća sveska izlaze u Zagrebu. To je u stvari bio godišnjak. Staranjem Matije Bana izašla su tri godišta almanaha – 1849, 1850 i 1851. Klikni ovde za svesku 1 (1849)

Matija Ban zajedno je sa Medom Pucićem i Ivanom Augustom Kaznačićem 1849. pokrenuo godišnjak Dubrovnik cviet narodnog književstva. Za prilike u kojima je pokrenut i u svojem kratkom književnom veku trajao časopis Dubrovnik. Cviet narodnog književstva, posebno je značajna 1848. godina i događaji koji su joj prethodili. Uz Matiju Bana u Dubrovniku su tada bili Antun Kazali, Mato Vodopić, Ivan–August Kaznačić, Pero Franasović, Niko Veliki Pucić i njegov brat Medo Pucić. Svi ti književnici i kulturni radnici činili su naraštaj koji je ulazio u javni život Dubrovnika u turbulentnom vremenu.

Utemeljitelji i pokretači su iz istoga kruga koji se okupio oko lista L'Avvenire — književnici, prijatelji i istomišljenici Matija Ban, Medo Pucić i Ivan August Kaznačić. Prva knjiga izašla je u Dubrovniku (u štampariji Martecchini, 1849), a ostale dve u Zagrebu (2. knj. 1851. u Tiskarnici Dra. Ljudevita Gaja i 3. knj. Tiskom Franje Župana 1852). Glavni urednik bio je Matija Ban, Medo Pucić javljao se kao pomoćnik urednika u prvoj (1849) i marljivi saradnik u prvoj i trećoj  knjizi, a Ivan August Kaznačić povukao se zbog svojih aktivnosti u listu L'Avvenire.

Osnovni program bio je podsticati i razvijati književnost na narodnom jeziku, boriti se za narodni jezik i njegova prirodna prava te tako doprineti narodnoj afirmaciji u političkom, kulturnom i književnom pogledu, ali i očuvati slavu i tradiciju stare dubrovačke književnosti.